Prva ovogodišnja tribina Razotkrivanje u goste je dovela Jeana Matterna, jednog od najzanimljivijih suvremenih francuskih autora, koji je predstavio svoj roman 'Királyeve toplice' preveden na hrvatski jezik 2010. u izdanju Frakture.
Kratka biografija: Francuski književnik Jean Mattern rođen je 1965. u obitelji koja potječe iz Istočne Europe. Po formalnoj je naobrazbi komparatist te je glavni urednik za prijevodnu književnost u uglednoj nakladničkoj kući Gallimard. Godine 2008. objavio je svoj prvi roman što nosi naslov Királyeve toplice (Les Bains de Kiraly). Roman je nadasve zapažen u Francuskoj, ali ubrzo i preveden na sedam jezika, pa se slijedom tog uspjeha u kolovozu 2010. pojavljuje i kratki roman O mlijeku i medu (De lait et de miel). Riječ je o suptilnoj prozi koja govori o iskustvu dvostrukog egzila. Jean Mattern živi u Parizu sa suprugom i troje djece.
O knjizi: Postoje li stvari toliko bolne da se o njima ne može govoriti? Može li postojati nada u svijetlu budućnost ako dolazite iz mračne prošlosti? Ima li utjehe u biblijskoj "Bog dao, Bog uzeo"? To su samo neka od pitanja koja si na životnom raskrižju postavlja Gabriel, vrstan prevoditelj, koji radi na novome prijevodu Doktora Fausta Thomasa Manna. Njegova je supruga trudna, no on još nije prebolio gubitak sestre u djetinjstvu. Može li se uopće nositi s bremenom prošlosti? Službeni put odvest će ga u čuvene Királyeve toplice u Budimpešti, mjesto gdje prvi put shvaća da se svatko s gubitkom suočava drukčije. Uostalom, premda je odrastao u francuskoj Šampanji, a živi u Londonu, njegovi su korijeni u Srednjoj Europi, u narodu čiju su povijest obilježile bol i patnja. Pitanje je međutim kako se s time nositi na osobnoj razini...
Királyeve toplice odmjeren su i istančan roman o jeziku i boli te potrazi za korijenima. Njime je cijenjeni francuski urednik u nakladničkoj kući Gallimard Jean Mattern došao na glas i kao vrstan prozaist.
Prenosimo izvještaj s Razotkrivanja tportala.
Biljke imaju korijene, ljudi ne
Jean Mattern, jedan od trenutno najzanimljivijih suvremenih francuskih autora i urednik u poznatoj nakladničkoj kući Gallimard, govorio je o tome kako se u 42. godini života odlučio na pisanje, te objasnio zašto je odabrao temu potrage za identitetom i života u tišini.
Uvod u razgovor o knjizi Mattern je započeo pričom o glavnom liku knjige Királyeve toplice, prevoditelju Gabrielu. Gabriel od gubitka sestre u mladosti, živi u tišini kao i njegova obitelj. Unatoč pruženoj ljubavi uvijek ga je okruživala svojevrsna hladnoća i distanciranost, a trudnoća njegove žene, u njemu budi potisnute emocije te ga strah od nove odgovornosti tjera na bijeg od drugih, ali i potragu za samim ušutkanim sobom.
'Htio sam uzeti čovjeka u određenom momentu u životu. Suočen s novom odgovorsti kreće za potragom unutar sebe,' kazao je Mattern. Žalovanje je Gabriela u potpunosti zatvorilo te nema mnogo prijatelja. Na putu do riječi i verbaliziranja svoje nutrine pomaže mu dugogodišnji prijatelj Leo, neobično sličan njemu samom.
Na pitanje Seida Serdarevića, jučerašnjeg domaćina tribine, zašto baš naslov Királyeve toplice, Mattern odgovara: 'Inače me zanimaju toplice. Dugo su dio zapadne civilizacije i mjesto su na granici intime i javnog, gdje otkrivamo inače skriveno i ljudi si često govore svari koje inače ne bi'.
Francuski književnik dotakao se i teme identiteta istakavši kako smatra da se riječ 'korijeni' ne smije upotrebljavati jer, kako kaže, vodi do opasnih stvari. 'Biljke imaju korijene, a ne ljudi. Postojanje korijena značilo bi da nema napretka, da živimo u prošlosti', kazao je.
Pred kraj predstavljanja progovorio je o svojemu dugogodišnjem poslu urednika ugledne kuće Gallimard rekavši da nažalost u Francuskoj još uvijek nije prepoznata književnost centralne i istočne Europe te da se još uvijek smatra takozvanom 'crnom književnošću' u smislu teških, depresivnih tema. Iako se na momente osjeća kao podvojena ličnost te žonglira s poslom pisca i urednika, iskustvo pisanja vlastitog romana, pomoglo mu je da bolje razumije autore s kojima surađuje.
Nakon 'Királyevih toplica', objavio je i tematski povezan kratki roman 'O medu i mlijeku', a u pripremi je i treća knjiga.
