• Naslovnica
Knjiga Amosa Oza Priča o ljubavi i tmini u Saudijskoj Arabiji
Prije šest godina, kada je nasilje bilo svakodnevna pojava, dvadesetogodišnji sin Elyasa Khouryja George ubijen je u terorističkom napadu Palestinaca. Khouryjevi su Palestinci, a kako je George ubijen s leđa, dok je džogirao, ubojica se ispričao – mislio je da je riječ o Izraelcu. U spomen na Georgea njegovi roditelji učinili su nešto što je šokiralo javnost – platili su prijevod knjige Amosa Oza Priča o ljubavi i tmini na arapski. Arapska verzija knjige puštena je u prodaju prošlog mjeseca u Beirutu, gdje je dobila vrlo dobre kritike, a ovih tjedana planira se njena distribucija i mnogo šire. Prvi se put dogodilo da se neka izraelska knjiga prodaje (i čita) u Saudijskoj Arabiji. Prijevodi izraelske književnosti na arapskom jeziku pojavljivali su se u Egiptu i Jordanu, ali nikada u Saudijskoj Arabiji. Priča o ljubavi i tmini smatra se najznačajnijim Ozovim djelom, kao i jednim od najznačajnijih suvremenih izraelskih romana. Iako ne govori eksplicitno o koegzistenciji dvaju naroda na tom području, poput nekih drugih Ozovih djela, ovaj roman na dirljiv način oslikava život židovskih izbjeglica iz Europe.
Ludwig Bauer dobitnik "Petra Zoranića"
Nagrada za kratku priču na natječaju "Petar Zoranić" pripala je Ludwigu Baueru i njegovoj noveli "Topla ljudska priča". Drugo mjesto zauzela je dijalektalna proza Igora Eškinje, a treće priča Irene Lukšić. Nagrade će biti svečano dodijeljene potkraj ožujka u Zadru, kada će biti predstavljen i zbornik Trenutak proze, u kojemu se nalaze sve priče obuhvaćene natječajem. Natječaj je utemeljen u povodu 500. godišnjice rođenja prvoga hrvatskog romanopisca Petra Zoranića, a u sklopu natječaja u kulturnom prilogu "Donat" Zadarskog lista objavljene su 54 priče od prosinca 2008. do prosinca 2009. godine.
Paić na Razotkrivanju
FRAKTURA prikazuje u KINU EUROPA, Varšavska 3, u srijedu, 10. 3. 2010. u 19 sati: Žarko Paić govorit će o svojoj novoj knjizi Uronjeni te o poeziji, slobodi danas, stanju u hrvatskim medijima, suvremenoj umjetnosti, sveučilištu - svim temama o kojima redovito piše i koje proučava, a kojima je itekako prožeta i njegova pjesnička zbirka. Razgovor vodi Srećko Horvat.
Ivana Šojat-Kuči na Bookvici
Pozivamo Vas u splitski klub Quasimodo, Gundulićeva 26/2, na još jednu u nizu književnih večeri pod nazivom Bookvica, gdje će u četvrtak 4. ožujka u 21 sat Ivana Šojat-Kuči predstaviti novi roman Unterstadt te govoriti o ostalim svojim djelima. Voditeljica književne večeri je Patricija Vodopija.
Zvijezda mora među petnaest najznačajnjijih modernih romana
Četrdeset i osam čitalačkih grupa diljem Velike Britanije svrstalo je roman Zvijezda mora Josepha O'Connora u petnaest najznačajnjijih modernih romana. Ove grupe nakladnik Vintage zamolio je, naime, da sastave popis od petnaest najvećih modernih romana, povodom njegove petnaeste obljetnice objavljivanja beletristike u mekom uvezu. "To nije popis kojeg su sastavljali akademici ili književni kritičari, već obični čitatelji – i zato je on autentičan. Znati točno odrediti što jedno djelo čini klasikom težak je posao i zasigurno otvara mnoge rasprave, no jedno je sigurno: ono što se priznaje kao klasik mora potvrditi velik broj čitatelja. To su klasici budućnosti", izjavili su u Vintageu. Među djelima koja će se za stotinu godina smatrati klasicima odabrana su: "Sluškinjina priča" Margaret Atwood, prvi put objavljena 1985. godine, "Mandolina kapetana Corellija" Louisa de Bernieresa, 1994., "Ime ruže" Umberta Eca, 1980., "Pjev ptica" Sebastiana Faulksa, 1993., "Ženska francuskog poručnika" Johna Fowlesa, 1969., "Sjećanja jedne gejše" Arthura Goldena, 1997., "Neobičan događaj sa psom u noći" Marka Haddona, 2003., "Kvaka 22" Josepha Hellera, 1961., "Vrli novi svijet" Aldousa Huxleya, 1932., "Ubiti pticu rugalicu" Harpera Leeja, 1960., "Okajanje" Iana McEwana, 2001., "Žena vremenskog putnika" Audrey Niffenegger, 2003., "Zvijezda mora" Josepha O'Connora, 2003., "Na Zapadu ništa novo" Ericha Marije Remarquea, 1929. i "Jedan dan Ivana Denisoviča" Aleksandra Solženjicina, objavljen 1962. godine.
 

Arhiva novosti »

  • Naslovnica